Ovogodišnji slogan Svjetskog dana zdravlja je: „PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA – OSNOV UNIVERZALNE POKRIVENOSTI ZDRAVSTVENOM ZAŠTITOM”.

Jedno od osnovnih ljudskih prava je pravo na zdravlje.

  • Znamo li brinuti o svom zdravlju i jesmo li dovoljno informisani po tom pitanju?
  • Koliko sami doprinosimo boljem zdravstvenom položaju a koliko naše društvo brine o tome da smo zdravi i da su nam dostupne usluge koje doprinose očuvanju i poboljšanju zdravlja?
  • Koliko društvo pobrine da svi imamo ravnopravan pristup zdravstvenoj zaštiti?

Svjetski dan zdravlja je, i ove godine, prilika da postavimo sva ova pitanja i da podsjetimo stanovništvo na značaj zdravih stilova života i prevenciju faktora rizika za nastanak najčešćih zdravstvenih problema.

Ne smijemo zaboraviti da zdravstvena zaštita predstavlja kombinaciju lične i kolektivne odgovornosti za zdravlje, ali nikako ne smijemo prebaciti odgovornost samo na pojedinca. Zdravlje je višedimenzionalna i kompleksna konstrukcija i rezultat bioloških, socijalnih, ekonomskih i psiholoških faktora koji su u interakciji tokom cijelog života.

Najmanje polovina svjetske populacije nije u mogućnosti da dobije zdravstvene usluge. Gotovo 12 % svjetske populacije, odnosno oko 800 miliona ljudi potroši 10% ličnih prihoda na zdravstvene troškove za sebe, ili članove porodice, što predstavlja prekomjerne troškove i veliki globalni problem. Primorani su da biraju između zdravstvene zaštite i drugih dnevnih troškova kao što su hrana, odjeća, pa čak i dom. (WHO, 2018).

Prema Popisu stanovništva iz 2013. godine više od 18,62 % stanovništva u BiH je izvan sistema javne zdravstvene zaštite od čega 3,16 % starijih osoba nije pokriveno zdravstvenim osiguranjem (RS 3,62 % i FBiH 2,71%).

Sistem zdravstvene zaštite i usluga nije jedinstven na nivou BiH. Starije osobe u prosjeku izdvajaju 50 KM od svojih skromnih penzija za esencijalne lijekove i suočavaju se sa diskriminacijom po osnovu starosti. Zbog ekonomskih razloga jako malo posvećuju pažnje preventivnim pregledima, a zbog nedovoljne svijesti , kako društva tako pojedinaca, imaju ograničene mogućnosti uključivanja u programe u zajednici namijenjenih upravo očuvanju njihovog zdravlja.

Sistem vaninstitucionalnih usluga, programi promocije prevencije i očuvanja zdravlja i usluga u zajednici uopšte, nedovoljno su razvijeni u BiH, koja se kao i većina zemalja u svijetu susreće sa demografskim promjenama i starenjem populacije. U BiH živi 3,531.159 stalnih stanovnika od kojih kvantificira 617.417 (17,48%) starije populacije i njihov udio se konstantno povećava.

U cilju prevencije bolesti i smanjenja mortaliteta te sveukupnih izdataka za liječenje starije populacije, promocija zdravlja i specifične intervencije za starije osobe, mogu značajno doprinijeti poboljšanju funkcionalnog zdravlja starijih u kasnijem periodu života. Neophodno je raditi na promociji zdravih stilova života i njihove dobrobiti za mentalno zdravlje starijih osoba. Premda su zakonom regulisani programi preventivne zaštite, ono što je potrebno je, ustvari, podrška u njegovoj realizaciji i promociji aktivnog i zdravog starenja.

Za kraj, potrebno je naglasiti da proces starenja počinje onog trenutka kada se rodimo a da je očuvanje zdravlja dio cjeloživotne perspektive te da loše zdravstveno stanje i socioekonomski status od djetinjstva, pa nadalje, imaju dugoročan utjecaj na zdravlje u starijoj dobi.

https://www.who.int/images/default-source/wpro/infographics/primary-health-care/sc-03.gif?sfvrsn=7820bfec_2