“Žene su često tokom života žrtve  nasilja. Boje se pričati o onome što im se događa  i naučene su živjeti sa tim “tihim” oblikom kazne.” Žena, 61, Velika Britanija

Nasilje nad starijim osobama je nasramniji vid nasilja, izraz rodne diskriminacije i nedostatka društvene odgovornosti za nasilje nad onima koji nemaju moć, niti sposobnost da se nasilju odupru.

Fenomen nasilja nad starijima je prisutan i  u BiH , a posebno ranjive su starije žene. Istraživanje društva OSMIJEH  (Kepeš, 2012)  pokazuje da su starije osobe u BiH  često izložene raznim oblicima nasilja koje nad njima vrše članovi njihovih porodica, najčešće sinovi i unuci sa kojima žive. Čak 8 %  starijih  je doživjelo neki vid zlostavljanja ili neki oblik nasilja.

HelpAge International (HAI)  Mreža  http://www.helpage.org/who-we-are/our-affiliates-/affiliates-in-eastern-europe-and-central-asia/ je povodom  obilježavanja  Međunarodnog dana  za eliminaciju nasilja nad ženama i  početka 16 dana kampanje  posvećenoj aktivizmu protiv nasilja nad ženama,   dala izjavu za javnost i ukazala na problem nasilja na starijim ženama te na probleme neadekvatnog odaziva ili propusta u rješavanju tog problema  u društvu.

Ključne poruke HAI povodom kampanje:

  • Starije žene su često  podvrgnute jednom ili više oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja na osnovu njihove dobi, spola i drugih obilježja. Nasilje ili zlostavljanje su često  rezultat ageizma (diskriminacije na osnovu starosti) seksizma, sjecišta različitih karakteristika ili  rezultat akumulirane diskriminacije tokom cijelog životnog ciklusa.
  • Nasilje nad starijim ženama u većini slučajeva nije adekvatno naslovljeno  u  istraživanjima,  politikama  i programima za sprečavanje i rješavanje nasilja nad ženama i djevojčicama.
  • Međunarodni, regionalni i nacionalni pravni okviri ne odgovaraju na odgovarajući način na nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje  koje starije žene trpe.

 

Definicija nasilja nad starijima

Nasilje nad starijim ženama i muškarcima često se koncipira kao “zlostavljanje starijih”.

Na globalnom nivou ne postoji dogovorena definicija zlostavljanja  starijih ili šta predstavlja “starost”. Ovo doprinosi nedostatku usporedivih i reprezentativnih podataka o nasilju, zlostavljanju i zanemarivanju  u kasnijoj dobi života.

Zlostavljanje starijih osoba definišemo kao pojedinačni ili ponavljajući čin ili nedostatak odgovarajućeg postupanja,  koje se događa u bilo kojem odnosu očekivanja i povjerenja, a koje uzrokuje štetu, bol, nepriliku i/ili nevolju starijoj osobi. Zlostavljanje starijih osoba također možemo definisati kao svako ponašanje u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, skrbnika,  stručnih službenika ili osoba u situacijama moći i povjerenja.

Oblici nasilja nad starijim osobama 

Prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine, nasilje nad starijima uključuje:

  • fizičko
  • psihičko,
  • seksualno,
  • financijsko te
  • materijalno zlostavljanje i zanemarivanje.

Stoga, posljedice zlostavljanja mogu biti:

  • fizičke (bol, ozljeda, nesanica, problemi u hranjenu)
  • psihološke (samo okrivljavanje, nesigurnost, strah, mentalna konfuzija, anksioznost, depresija)
  • društvene (ovisnost, povlačenje)
  • bihevioralne (dimenzija ponašanja – bijes, ljutnja, bespomoćnost, smanjena mogućnost suočavanja s problemima i suicidalne tendencije).

Zlostavljane starije osobe mogu imati nejasne, nespecifične pritužbe, koje često nisu ni u kakvoj vezi s njihovim glavnim problemom, dok mnogi znakovi i simptomi mogu ujedno biti i posljedica fizioloških problema tijekom starenja ili posljedica neke druge bolesti.

Počinitelji nasilja nad starijim osobama

U najvećem broju slučajeva zlostavljanja starijih u porodici počinitelji su žrtvi poznate osobe, najčešće bračni partneri ili drugi članovi porodice, a nasilje nad starijim osobama se događa u svim društvenim slojevima neovisno o socioekonomskom statusu. Kao mogući faktori rizika za zlostavljanje navode se:

  • faktori rizika specifični za žrtvu (dob, spol, funkcionalna nesposobnost, kognitivno oštećenje)
  • faktori rizika specifični za počinitelja (ovisnost, financijske poteškoće, alkoholizam, stres njegovatelja)
  • faktori rizika vezani za zajednicu (ageizam, nepovoljan položaj starijih osoba u društvu).

Nasilje nad starijima može za njih imati dalekosežne posljedice. Sa ciljem osiguranja dostojanstvene starosti i  unaprijeđena kvaliteta života starijih, nužno  je raditi na prevenciji ove pojave multidisciplinarno i multisektorski. Potrebna su nam  istraživanja, edukacije, preventivno djelovanje, osvještavanje,  senzibilizacija i edukacija glavnih nositelja u procesu npr. zaštite zdravlja starijih osoba (npr. medicinsko osoblje).